Hatutan.com, (25 Maiu 2025), Díli- Arkeolojia sira husi universidade Austrália no Reinu Unidu halo deskobrimentu bá artefaktu husi ema antigu (Manusia Purba) ho idade 44,000 iha fatuk-kuak Laili iha parte norte Timor-Leste .
Artefaktu fatuk nian no ruin animál nian ne’ebé hetan iha fatuk-kuak ida-ne’ebé kle’an iha parte norte Timor-Leste oferese informasaun foun kona-bá fatin ne’ebé ema antigu sira moris liu tinan 35,000 molok ema Ejitu harii pirámide primeiru.
Arkeolojia sira husi universidade Austrália no Reinu Unidu hatete katak artefaktu fatuk rihun bá rihun no ruin animál sira ne’ebé hetan iha fatuk-kuak ida, ne’ebé koñesidu hanesan fatuk-kuak Laili, iha parte norte Timor-Leste, hatudu katak ema antigu sira hela iha ne’ebá maizumenus tinan 44,000 liubá.
Peskizadór sira hateten katak sira-nia análize ba sedimentu kle’an, hahú husi tinan 59,000 to’o 54,000, husi fatuk-kuak no fatin sira seluk iha Timor-Leste, ne’ebé mós hanaran Timor-Leste, “arrival signature” ne’ebé sujere katak ema la marka prezensa iha área ne’e molok tinan 44,000 liubá.
“Haree ba fatin sira seluk iha área ne’e, fatuk-kuak ne’ebé proteje sedimentu ne’ebé kle’an tebes, ne’ebé la hatudu sinál klaru kona-ba okupasaun umanu,” hateten Arkeolojia no Palaeobiolojia husi Universidade Nasional Austrália, Shimona Kealy, ne’ebé publika iha AL JAZEERA, Kinta (23/05/2024).
Profesor no Arkeolojista Sue O’Connor husi Universidade Nasionál Austrália hateten katak sedimentu foun ne’ebé foin ezamina fó informasaun kona-báa bainhira ema to’o iha illa Timor.
“Ema sira ne’ebé la iha ema iha illa Timor antes tinan 50,000 liubá hatudu katak ema sira-ne’e to’o iha illa ne’e iha tempu ulukm,” O’Connor hateten.
Peskizadór sira – husi Universidade Nasionál Austrália (ANU), Flinders University, University College London (UCL) no Sentru Exelénsia ARC ba Biodiversidade no Patrimoniu Austrália – publika sira-nia rezultadu iha jornál Nature Communications semana ida-ne’e.
Deskobrimentu foun iha Timor-Leste ne’e mak foin lalais liu iha rejiaun ida-ne’ebé koñesidu kona-bá arkeolojia antigu balun ne’ebé fó informasaun kona-áa ema antigu sira-nia moris, hamutuk ho viziñu Indonézia no Austrália.
Rejiaun Artefaktu Antigu
Illa Timor ne’e iha parte súl husi illa Indonézia Sulawesi, iha ne’ebé peskizadór sira fiar katak dezeñu ho idade tinan 45,500 husi Fahi-Rusa nian no bele sai hanesan dezeñu arte fatuk nian ne’ebé antigu liu iha rai.
Basran Burhan, arkeolojia indonézia ida husi Sulawesi parte súl no estudante ida-ne’ebé hala’o peskiza kona-ba dezeñu ne’e, hatete katak “Ema ka Umanu sira kasa fahi husi Sulawesi durante tinan rihun ba rihun”.
“Fahi sira-ne’e hanesan animál ne’ebé baibain hatudu iha illa ne’e nia arte fatuk-murak, sira hafolin ona hanesan ai-han no foku bá hanoin kriativu no espresaun artístika,” Bronhan hateten.
Antes ne’e ekipa hetan ona dezeñu ida ho tinan 44,000 iha fatuk-kuak Sulawesi seluk, dezeñu husi peskadór sira ne’ebé uza sasán sira ne’ebé haree hanesan diman no roupa atu duni animál fuik sira. Deskobre dezeñu ne’e hanaran dezeñu sientífiku 10 ne’ebé boot liu iha tinan 2020 husi revista Siénsia.
Patrimóniu Kulturál Antigu iha Risku
Iha Austrália iha parte súl husi Timor-Leste no Indonézia iha fatin patrimóniu kulturál barak liu iha rai.
Ema barak ne’ebé hela iha Austrália iha kultura ida-ne’ebé antigu liu iha rai, hanesan dokumentadu husi evidénsia arkeolojia ne’ebé mai husi tinan 60,000.
Iha Murujuga, iha parte norte-western Austrália, estimativa katak petroglyfs millaun ida mak inklui fatuk-kuak ne’ebé mai husi tinan 40,000.
Ai-knanoik sira-ne’e inklui dezeñu animál sira ne’ebé agora lakon ona, inklui mós didinábiu no tilaun sira ne’ebé iha ai-knanoik, ne’ebé mós hanaran Tiger Tasmania.
“Murujuga mak paizajen ida-ne’ebé furak tebes, iha ne’ebé bei’ala sira husi Ngarda-Ngarli hela no hetan moris-di’ak ba jerasaun rihun ba rihun,” Murujuga CEO Aborijin Kim Wood hateten.
“Iha parte hotu husi rai-fuik ne’e hakerek istória, kultura no rai ne’ebé jere Ngurra ba tinan 50,000 ona,” Wood tenik.
Maibé na’in tradisionál balu hato’o ona preokupasaun ba Murujuga bele sai fatin patrimóniu rai-na’in foun iha Australia ne’ebé sei estraga tanba projetu gás iha área ne’e.
Maske lista Patrimóniu Mundiál UNESCO nian ida bele haree protesaun bá Petroglif sira, governu Estadu Austrália Osidentál iha tinan kotuk halo fali lei patrimóniu kulturál foun sira ne’ebé introdús ona atu proteje fatin patrimóniu kulturál sira hafoin jigante minerais Rio Tinto estraga fatin patrimóniu kulturál hamutuk 46,000 iha Juukan Gorge, maizumenus 1,075km (668 km) iha parte norte Perth.
Destruisaun bá uma mahon sira iha Juukan Glorge iha Maiu 2020 hamosu laran-nakali tebes, hodi hamosu CEO Rio Tinto nian atu rezigna no relatóriu governu Austrália nian ida ho títulu “Never Again/Keta fila fali,” ne’ebé rekomenda katak jigante minerais ne’e impoin moratorium ba minerais iha área ne’e no reabilita fatin sagradu sira.
Jornalista: Vito Salvadór