Hatutan.com, (29 Jullu 2024), Díli- Repúblika Populár Xina iha kompromisu forte atu hametin no hakle’an kooperasaun bilaterál ho Timor-Leste iha área prinsipál haat, mak hanesan revitalizasaun indústria, dezenvolvimentu infraestrutura, seguransa ai-han, no hadi’a moris-di’ak.
Lee Mós: Ramos-Horta Sei Promove Setór Privadu Timoroan iha Vizita Estadu Bá Xina ho Vietname
Deklarasaun ne’e Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta no Prezidente Repúblika Populár Xina, Xi Jinping hato’o iha ámbitu sorumutuk bilaterál ne’ebé Xefe Estadu rua hala’o iha Palásiu Prezidensiál Repúblika Populár Xina, Segunda (29/07/2024).
Nota konjunta ofisial ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média Palásiu Prezidensiál haktuir Xina prontu atu hametin kooperasaun ho Timor-Leste iha área sira hanesan komérsiu no investimentu, agrikultura no peska, saúde, konservasaun bee, enerjia, edukasaun no redusaun kiak, habelar kooperasaun iha área turizmu, ekonomia dijitál, dezenvolvimentu green no ajuda Timor-Leste atinje dezenvolvimentu independente no sustentavel. Parte rua ko’alia maka’as kona-ba rezultadu sira husi kooperasaun Belt no Estrada no konkorda atu asina Planu Kooperasaun BRI, Akordu Transporte Aérea Sivíl no MoU kona-bá reforsu kooperasaun agrikultura.
“Nasaun rua ne’e konkorda atu hasa’e interkámbiu iha nivel hotu-hotu entre forsa militár no polísia, hametin kooperasaun iha área sira hanesan formasaun pesoál, teknolojia ekipamentu, konduta ezersísiu konjunta no formasaun, asuntu polísia no ezekusaun lei,” Hatutan.com sita nota konjunta ne’e
Xina no Timor-Leste konkorda atu hametin liután kooperasaun amizade entre Provínsia Hunan no Munisípiu Manatuto, no enkoraja estabelesimentu relasaun sira entre Rejiaun Administrativa Espesiál Macao no Díli, no kontinua hametin kooperasaun sira entre irmán sira no ema sira ne’ebé troka malu hodi hametin ligasaun sira ne’ebé besik liu entre povu rua ne’e.
Xina Apoiu Tomak Adezaun Timor-Leste ba ASEAN
Xina apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, simu Timor-Leste atu hala’o papél boot liu iha kooperasaun rejionál, no sei fó tulun iha ámbitu kapasidade ba Timor-Leste iha kapasitasaun no aspetu sira seluk. Xina sei fahe oportunidade dezenvolvimentu no benefísiu barak liután ho Timor-Leste liu husi plataforma kooperasaun Xina-ASEAN no kooperasaun Azia Leste. Parte rua sei hamutuk apoia pás rejionál, dezenvolvimentu no prosperidade, hasoru hamutuk grupu eskluzivu sira iha rejiaun ne’e.
“Xina mós kongratula Timor-Leste ba ninia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no suporta Timor-Leste hodi integra di’ak liután iha sistema komérsiu multilaterál no hala’o papél boot liu iha asuntu internasionál sira. Parte rua prontu atu proteje sistema komérsiu multilaterál ne’ebé sentralizadu iha OMK no kontra “decoupling” no protesaun komérsiu iha kualkér forma. Nu’udar nasaun membru sira ne’ebé dezenvolve ona OMK, Xina no Timor-Leste hamutuk sei proteje direitu no interese lejítimu sira husi nasaun membru sira ne’ebé dezenvolve ona,” haktuir iha nota konjunta ne’e.
Nasaun rua ne’e fó parabéns ba papél importante husi Forum Kooperasaun Ekonómika no Komérsiu entre Xina no Pais sira ne’ebé ko’alia lian Portugés (Makau) hodi promove kooperasaun no relasaun ekonómika ne’ebé benefisia malu. Parte rua sei asegura implementasaun di’ak ba rezultadu sira husi Konferénsia Ministerial VI Forum nian no hasa’e kooperasaun iha ámbitu Forum nian. Sira mós konkorda katak Timor-Leste iha papél importante ida atu halo ponte hodi promove kooperasaun entre Xina no nasaun sira seluk ne’ebé ko’alia lian Portugés.
Tinan ida-ne’e marka aniversáriu ba dala 70 husi Prinsípiu lima kona-ba Koezisténsia Pasífiku. Parte rua fiar katak Prinsípiu lima kona-ba Koezisténsia Pasífiku, ne’ebé inklui iha Komunikadu Konjunta kona-ba Estabelesimentu Relasaun Diplomátika entre nasaun rua ne’e, tenke promove tan. Nasaun hotu-hotu, maske boot, tenke trata hanesan. Xina no Timor-Leste apoia papél ONU nian hodi hala’o papél sentrál ida iha manutensaun pás mundiál, promove dezenvolvimentu komún no promove kooperasaun internasionál, no sei hametin apoiu ba malu iha asuntu internasionál sira. Nasaun rua ne’e sei apoia metin sistema internasionál ne’ebé sentru ba ONU, orden internasionál ne’ebé bazeia ba direitu internasionál no norma sira ne’ebé regula relasaun internasionál ne’ebé bazeia ba objetivu no prinsípiu sira husi Karta Nasoins Unidas nian. Nasaun rua ne’e konkorda atu hamutuk mantein unidade no kooperasaun komunidade internasionál nian, kontra hegemonia no polítika podér nian, apoia multilateralizmu ne’ebé loos, no promove valór komún sira husi pás, dezenvolvimentu, igualdade, justisa, liberdade, demokrasia no direitu umanu.
Apoiu g7+ ne’ebé Timor-Leste mak inisia
Xina prontu atu apoia g7+ ne’ebé Timor-Leste hahú hodi hala’o papél boot liu iha asuntu internasionál sira, enkoraja nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona atu hametin unidade no kooperasaun hodi proteje interese komún sira.
Nasaun rua ne’e konkorda katak mudansa klimátika nu’udar dezafiu globál ida-ne’ebé ezije nasaun hotu-hotu atu hatán ho esforsu hamutuk tuir prinsípiu igualdade, responsabilidade komún maibé diferensiadu no kapasidade sira-nian, atu promove implementasaun kompletu no efetivu husi Konvensaun Enkuadramentu Nasoins Unidas nian kona-ba Mudansa Klimátika no Akordu Paris.
Nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona tenke kumpre sira-nia kompromisu atu fornese meiu implementasaun, inklui apoiu finanseiru no transferénsia teknolojia ba nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona. Parte Xina prontu atu hasa’e kooperasaun iha prevensaun no redusaun dezastre ho Timor-Leste no fó asisténsia ba Timor-Leste nia kapasidade di’ak liu atu hasoru mudansa klimátika.
Iha vizita ne’e, parte rua asina ona Planu Kooperasaun entre sira Governu Repúblika Popular Xina no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste kona-ba Promosaun Konjunta Inisiativa ho dokumentu kooperasaun iha área sira hanesan agrikultura, transporte aereu sivíl, ekonomia dijitál, dezenvolvimentu green, infraestrutura, implementasaun GDI, radio no televizaun, média no kultura publika.
Xina no Timor-Leste sei haforsa liután Parseria Estratéjika Kompriensivu
Durante vizita ofisiál Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ba Xina, Lider na’in rua ne’e iha opiniaun kle’an kona-ba relasaun bilaterál, asuntu rejionál no internasionál kona-ba interese ne’ebé fahe no hetan konsensu importante ne’ebé luan.
Dezde estabelesimentu relasaun diplomátika entre Xina no Timor-Leste iha tinan 22 liubá, nasaun rua ne’e hatudu respeitu ba malu no trata malu hanesan, ho amizade kontinua hakle’an liután, no hatudu ezemplu di’ak ida kona-ba unidade no kooperasaun entre nasaun sira ho medida oioin.
Ho Xina no Timor-Leste iha faze krítiku ida hodi halo aselera modernizasaun no realiza rejuvenasaun, enkuantu hasoru mudansa istóriku sira iha mundu, relasaun Xina no Timor-Leste iha signifikasaun estratéjiku boot liu duke uluk.
Diskusaun sira ne’ebé hala’o iha semana ida-ne’e hanesan kontinuasaun ba diskusaun sira ne’ebé hala’o iha tinan 2023 kona-ba estabelesimentu Parseria Estratéjika kompriensivu ida-ne’ebé loke kapítulu foun ida iha relasaun bilaterál sira.
Nasaun rua ne’e konkorda atu hato’o tradisaun di’ak kona-ba konfiansa ba malu no kooperasaun manán-an, promove liután kooperasaun estratéjika ne’ebé komprensivu no haka’as an atu harii komunidade Xina no Timor-Leste ho futuru ida-ne’ebé fahe ba malu, ho objetivu atu hasa’e di’ak liután povu rua nia moris-di’ak.
Nasaun rua ne’e konkorda atu mantein kooperasaun pozitivu sira iha nivel aas, reforsa komunikasaun estratéjika no hametin amizade no konfiansa ba malu hodi kontinua hametin relasaun bilaterál sira. Nasaun rua ne’e mós konkorda atu hasa’e komunikasaun entre governu sentrál no governu lokál sira, órgaun lejizlativu sira, partidu polítiku sira, promove esperiénsia fahe iha governasaun, hodi hametin amizade no konfiansa polítika ba malu.
Nasaun rua ne’e subliña katak apoiu ba malu kona-ba kestaun sira ne’ebé relasiona ho sira-nia interese no preokupasaun prinsipál sira hatudu importánsia estratéjika husi relasaun Xina no Timor-Leste.
Xina iha kompromisu forte atu apoiu povu Timor-Leste hodi hili dalan dezenvolvimentu ne’ebé di’ak liu tuir ninia sirkunstánsia nasionál sira, no ba Timor-Leste nia esforsu atu proteje nia interese nasionál ba soberania, seguransa no dezenvolvimentu, no kontra interferénsia esterna ruma iha asuntu internu Timor-Leste nian.
Timor-Leste apresia tebes vizaun husi komunidade ida-ne’ebé iha futuru ne’ebé fahe ba ema ne’ebé propoin husi Prezidente Xi Jinping no Inisiativa Global Dezenvolvimentu, Inisiativa Global Seguransa no Inisiativa Global Sivilizasaun. Nasaun rua ne’e sei haka’as an hamutuk atu promove mundu multipolar ida-ne’ebé hanesan no ho orden no globalizasaun ekonómika ida-ne’ebé universalmente benefisia no inkluzivu, no mós atu hasa’e harii komunidade ida-ne’ebé iha futuru ida-ne’ebé fahe ba ema. Prezidente Jose Ramos-Horta mós ko’alia pozitivamente kona-ba papél importante Xina nian iha promosaun pás no dezenvolvimentu mundiál
Durante iha Xina, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta mos hasoru malu ho Primeiru-Ministru Xina, Prezidente Konsellu Estadu, Prezidente Komisaun Permanente Kongresu Nasional Povu Zhao Leji.
Jornalista: Vito Salvadór