Hatutan.com, (30 Jullu 2024), Dili—Governu liu hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór bá Assuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay realiza Business Forum iha Beijing hodi atrai investór sira hosi Xina no nasaun seluk bele mai halo investimentu iha Timor-Leste (TL).
Business Forum ne’ebé hala’o iha Bejing-Xina, tersa (30/07/2024) ho tema “Business Forum On Investiment Oportunities”.
Lee Mós: Xina iha Kompromisu Forte Hakle’an Kooperasaun ho Timor-Leste iha Área Prinsipál Haat
Iha Business Forum ne’e iha mós aprezentasaun hosi Ministériu Agrikultura, Peskas, Pekuária no Floresta Marcos da Cruz, Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, kona-bá oportunidade investimentu iha área Agrikultura no Minerais inklui oportunidade sira seluk ne’ebé sei esplora liu hosi interese bá peskiza hodi haree potensialidade investimentu iha futuru.
Iha diskursu, Francisco Kalbuadi Lay hateten, ne’e hanesan previléjiu hamrik iha ne’e hodi kompleta eventu importante ba Business Forum ida ne’ebé Timor-Leste hein iha tinan lubuk nia laran atu hetan oportunidade investimentu ida ne’ebé di’ak hodi lori dezenvolvimentu ba país.
Iha oportunidade ne’e mós Vise-Primeiru-Ministru hato’o agradesimentu bá Governu Xina no empreza públiku no seitór privadu sira hotu Xina nian ne’ebé hatudu ona interese makas atu hatene kle’an liután kona-bá posibilidade investimentu ne’ebé eziste iha Timor-Leste liu hosi Business Forum ida-ne’e.
Timor-Leste nia relasaun ho Xina la’ós de’it iha diplomátika maibé iha relasaun istória ne’ebé ho fundasaun ida forte bá afiliasaun amigável no kle’an ne’ebé fahe durante tinan hirak nia laran, no desde Timor-Leste restaura independénsia, Xina sai ona belun di’ak no parseiru ida ne’ebé besik liu.
Apoiu sira ne’ebé Xina iha bá Timor-Leste, nu’udar reforsa ida hosi Prezidente Xina, Primeiru-Ministru no Konsellu Jerál ne’ebé hatudu sira-nia hanoin rasik no kompromisu ne’ebé presiza atu tulun Timor-Leste.
“Tanba ne’e husu atu seitór privadu nasionál iha país rua ne’e tau liman hamutuk hodi halo esforsu investimentu sira ne’ebé bele tulun dezenvolvimentu iha país foun Timor-Leste,” Hatutan.com sita deklarasaun Francisco Kalbuadi Lay iha komunikadu.
Xina kontinua hato’o ninia komitmentu hodi apoia Timor-Leste nia Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável. Ida-ne’e sai nu’udár testemuña amigável ida no mós hakarak atu hametin relasaun ekonómika entre nasaun rua.
Timor-Leste iha rekursu naturál ne’ebé riku, iha oportunidade bá investimentu hanesan aprezentasaun hosi membru Governu no delegasaun sira Timor-Leste no ne’e hatudu ona posibilidade bá investimentu iha país foun ne’e.
Iha fatin ne’ebé ohin halibur hamutuk atu harii relasaun Povu bá Povu no halo Xina sente kmaan no fiar-an hodi tulun dezenvolvimentu iha Timor-Leste.
“Ami-nia objetivu maka atu hametin relasaun ekonómika entre ami-nia povu no hametin merkadu entre ami-nia nasaun,” nia hateten.
Xina iha interese prinsipál atu ajuda Timor-Leste iha área irrigasaun no dezenvolvimentu ekonomia Azul no verde.
Seitór hirak-ne’e importante tebes bá dezenvolvimentu sustentável no Timor Leste entuziazmu kona-bá prespetiva ne’ebé sei iha bá oin.
Governu iha komitmentu atu halo buat ne’ebé di’ak liu, atu proteje no fasilita forma investimentu sira hanesan ne’e no esensialmente husu atu iha formasaun bá parseria emprezariál sira.
Timor-Leste hein katak planu negósiu ne’ebé iha ho apoiu hosi governu Xina bele hasa’e signifikativamente Dezenvolvimentu Ekonomiku hodi hasa’e sidadaun rua nia prosperidade.
Timor-Leste halo ona pasu signifikativu iha implementasaun lei no regulamentu ne’ebé komprehensivu hodi proteje investimentu inklui mapa reforma investimentu tuir mai iha empréstimu.
Iha Lei Kompetisaun nian, ho Kodigu esportasaun no regulamentu importasaun no atualiza lei impostu. Asaun ida-ne’e garante baze legál forte ba investimentu ne’ebé halo iha nivel nasionál no internasionál.
Vise-Primeiru-Ministru ne’e mos esplika katak, foin lalais ne’e Timor-Leste adere ona ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) nu’udár membru plenu ka full member.
Timor-Leste nia adezaun nu’udár membru kompletu bá OMK iha loron 26 fulan-fevereiru tinan ida-ne’e iha Abu Dhabi.
Ida-ne’e nu’udár adezaun bá padraun internasionál bá operasaun investimentu nian ne’ebé bele realiza liuhosi pasu istóriku ida-ne’e hodi inklui iha sistema Mundial Komersiu no nivel nasionál no internasionál sira. Ida-ne’e hanesan pasu esensiál ida hodi promove no proteje investimentu.
Timor-Leste iha hela prosesu diskusaun bá adezaun bá organizasaun rejionál ASEAN ne’ebé iha no Estabelese tuir poténsia merkadu ho Ema millaun 100 liu hale’u rejiaun ida-ne’e.
Timor-Leste nia ekonomia sai parte ida-ne’ebé sei hadi’a liu tan liuhosi integrasaun rejionál ida-ne’e, ne’ebé sei loke mós oportunidade barak liu tan ba kresimentu no investimentu.
Biban ne’e governu Timor-Leste nafatin fo Obrigadu ba governu Xina nian ne’ebé fó apoiu hodi hasa’e kapasidade atu partisipa iha kooperasaun rejionál no internasionál. Kooperasaun entre Xina no Timor-Leste ba futuru bele ona hare benefísiu reál ba povu pais rua ne’e.
Governu estimulu fiar katak Xina sei hakarak investe barak liu tan iha Timor-Leste, liu-liu iha setór sira hanesan petróleu no gás, minerál sira, Agrikultura no ekonomia sira ne’ebé iha ligasaun ho Chin, importánsia iha rejiaun Azia no Pasifiku.
Entertantu, Prezidente CCI-TL, Jorge Serrano hateten Business forum ne’e hanesan maneira oinsa atu atrai investimentu ba Timor-Leste.
Nia afirma ida ne’e nu’udár esforsu ida hosi governu hamutuk ho seitor privadu nasionál hodi buka forma ida atu atrai investimentu ba Timor-Leste.
“Ne’ebé hanoin katak forum sira ne’ebé halo ne’e atu atrai ema ba TL, aproveita halo promosaun ba potensialidade TL nian ne’ebé iha atu bele loke dalan mós ba investidór Xines sira bele ba investe mos iha ita nia rain no ha’u hanoin katak ne’e forma ida ne’ebé diak atu ita bele hatene ema sira ba Timor ne’e se mak ba no sira ba ne’e investidór ka lae,” Jorge Serrano hateten.
Prezidente CCI-TL ne’e mós husu atu Governu nafatin tau atensaun ba lejislasaun sira liu-liu liga ho investimentu tamba bainhira ema ka pessoal ida hakarak halo investimentu presija investe iha seguransa nia laran.
Nia subliña liután katak lei protesaun ba investimentu importante tamba investidór sira presija liu protesaun atu garante sira nia investimentu tamba investimentu ne’e ba tinan naruk no presija duni atu iha garantia ida.
Jornalista: Vito Salvadór