Hatutan.com, (16 Setembru 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta destaka pontu importante neen (6) ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál atu kontinua servisu ba esforsu sira iha segunda sesaun lejizlativa da-VI nian.
Pontu neen (6) ne’e mak hanesan, Hametin Instituisaun Demokrátiku sira, Dezenvolvimentu Ekonómiku Sustentável, Integrasaun Rejionál no Internasionál, Koezaun Sosiál no Hametin Rede Komunidade, Promosaun ba pás no Seguransa no ikus liu kona-ba Diálogu ne’ebé la’o hela ho Sosiedade Sivíl.
Iha diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten iha limiar siklu lejizlativu foun ida-ne’e nian, hakarak destaka pontu krusiál balu ne’ebé tenke orienta serbisu hamutuk ba Hametin Instituisaun Demokrátiku sira, Ida-ne’e imperativu atu ita kontinua hametin instituisaun sira, hodi garante katak sira independente, transparente no efetivu. Parlamentu iha knaar fundamentál ida hodi ezerse fiskalizasaun no aprovasaun lei sira ne’ebé responde ba nesesidade sira ita-nia sidadaun sira-nian, hodi garante katak desizaun hotu-hotu ne’ebé foti iha-ne’e respeita prinsípiu sira Estadu-de-Direitu nian no promove justisa sosiál.
Dezenvolvimentu Ekonómiku Sustentável, presiza diversifika Timor-Leste nia ekonomia, hamenus dependénsia ba rekursu naturál sira no investe iha setór estratéjiku sira hanesan agrikultura, turizmu sustentável, edukasaun no inovasaun teknolójika. Kresimentu ekonómiku tenke sai inkluzivu, hodi kria oportunidade ba ema hotu, liuliu ba ita-nia joven sira, ne’ebé sai nu’udar forsa motriz loloos ba ita-nia futuru.
Integrasaun Rejionál no Internasionál, Timor-Leste iha momentu istóriku ida iha ne’ebé nia prepara ba integrasaun tomak iha ASEAN iha tinan 2025 no atu hametin nia pozisaun iha palku internasionál, liuhosi OMK no CPLP. Integrasaun ida-ne’e la’ós de’it ekonómiku; Ida-ne’e maka integrasaun kulturál, polítika no estratéjiku ida ne’ebé sei habelar oportunidade sira ba ita-nia povu no konsolida ita-nia pozisaun nu’udar nasaun dinámiku ida ne’ebé nakloke ba mundu.
Koezaun Sosiál no Hametin Rede Komunidade, Unidade nasionál tenke kuda beibeik, hodi valoriza ita-nia diversidade étnika, linguístika no kulturál. Timor-Leste tenke investe iha polítika sira ne’ebé promove komunidade hotu-hotu nia moris di’ak, hodi respeita diferensa sira no haburas sentidu pertensa no responsabilidade koletiva.
Promosaun ba Paz no Seguransa, Timor-Leste nia seguransa la limita de’it ba nia fronteira sira, maibé abranje mós seguransa umanu, ne’ebé inklui luta hasoru pobreza, promosaun saúde públika, defeza direitus umanus no luta hasoru alterasaun klimátika. Ita sei kontinua sai nasaun ida ne’ebé komprometidu ba pás, seguransa no estabilidade, hodi kontribui ho ativu ba inisiativa rejionál no globál sira ba objetivu sira-ne’e.
Diálogu ne’ebé la’o hela ho Sosiedade Sivíl, Esensiál tebes atu Parlamentu no Governu mantein diálogu nakloke no kontínuu ho sosiedade sivíl, organizasaun komunitária sira, setór privadu no sidadaun hotu-hotu. Partisipasaun sidadaun nian mak esénsia demokrasia nian, no konstrusaun polítika públika sira tenke reflete ita-nia povu nia lian no aspirasaun sira.
“Ita-nia istória maka ida kona-ba superasaun, aten-barani, no determinasaun. Ita sei kontinua la’o hamutuk, metin iha ita-nia objetivu atu harii nasaun ida ne’ebé prósperu, justu, no solidáriu. Ita-nia povu merese hetan ita-nia serbisu di’ak liu, no hamutuk, ita bele transforma mehi kona-ba nasaun ida ne’ebé dezenvolvidu liu, inkluzivu liu no ekuitativu liu ba realidade.” Hateten Prezidente Repúblika iha diskursu ofisiál ba abertura segunda sesaun lejizlativa da-VI iha Parlamentu Nasionál, Segunda (16/09/2024).
Xefe Estadu hatutan Timoroan hotu tenke reflete kona-ba avansu no dezafiu sira ne’ebé hasoru iha tinan hirak ikus ne’e.
Durante Kampaña Eleisaun Prezidensiál 2022, rona deklarasaun sira kona-ba krize polítika ida ne’ebé inevitavel, disolusaun Parlamentu Nasionál no destituisaun “VIII Governu”, governu ida ne’ebé ita hotu hatene harii ba baze Konstitusionál ne’ebé duvidoza.
Maibé halo ema barak hakfodak tanba haʼu halo buat hotu neʼebé haʼu bele atu kontribui ba estabilidade polítika no dame sosiál.
“Ha’u la izola ha’u-nia an iha ha’u nia gabinete; no mós ha’u la simu de’it parabéns baibain hosi sosiedade sívika. Ha’u rejistu no kumprimenta sira ne’ebé lakon, ha’u maka ida ne’ebé tun hosi Palásiu hodi kumprimenta sira. Maski ho insultu pesoál, ha’u oferese ha’u nia liman.” dehan Ramos-Horta.
Disolusaun Parlamentu Nasionál ne’ebé maka hata’uk tebes no konvokasaun ba eleisaun jerál antesipada la akontese. Koko atu estabelese fali diálogu institusionál, hodi evita sai kauza hodi trava polítika sira hosi podér ezekutivu no ajenda lejizlativa nian.
La ignora ka minimiza legadu todan ne’ebé hetan hosi antesesór sira, situasaun ida ne’ebé susar tebes, marka ho krize sira, pandemia Covid-19, interrupsaun iha rede ekonómika sira, dezastre naturál sira, no funu entre poténsia boot sira, ho reperkusaun katastrófika iha ekonomia mundiál.
Siklu tensaun ida hahú iha 2017. VII Governu, lahó maioria Parlamentár, la konsege aprova nia Programa Governu nein Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan fiskál 2018. Ida-ne’e rezulta kuaze fulan sanulu rejime duodésimu nian no iha konvokasaun eleisaun antisipada.
VIII Governu Konstitusionál hasoru nia krize rasik iha tempu surtu pandemia COVID-19 no dezastre naturál ne’ebé estraga ita-nia rain durante tinan rua tuituir malu.
Bainhira asume fali Prezidénsia Repúblika, ha’u halo ita-nia adezaun ba ASEAN no OMK sai ita-nia prioridade dahuluk, hodi komprende katak ita tenke reativa ativamente ita-nia relasaun bilaterál, liuliu, ho nasaun viziñu sira.
Hala’o vizita Estadu nian ba País Membru sira husi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) no Komunidade País sira Lian Portugés nian (CPLP), no ita-nia viziñu rua no parseiru komersiál boot liu, Indonézia no Austrália.
Ho re-eleisaun Prezidente Lula nian iha Brazil, relasaun sira entre ita-nia nasaun rua lansa fali ho ativu.
Hahú fali relasaun sira ne’ebé parese paradu hela ho Alemaña, Austrália, Xina, Koreia-Súl, Estadus Unidus, España, Fransa, Índia, Japaun, Nova Zelándia, Portugál, Reinu Unidu, Uniaun Europeia.
Ami revitaliza fali relasionamentu sira ho Emiradu Árabe Unidu, Qatar, Koveit no Arábia Saudita.
Timor-Leste buka oportunidade foun ba kooperasaun no investimentu, aproveita ita-nia integrasaun ba ASEAN no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK).
La’ós ema hotu mak fahe planu nasionál boot ida-ne’e ne’ebé ho objetivu atu halo Timor-Leste sai membru ativu no partisipativu iha Komunidade Internasionál.
Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Art. 87, fó ba Prezidente Repúblika knaar importante ida iha relasaun internasionál sira.
Nu’udar Prezidente Repúblika no garante ba funsionamentu regulár instituisaun demokrátika sira-nian, tuir termu sira Artigu 74 nian, nune’e mós Komandante Supremu Forsas Armadas nian, tuir termu sira Artigu 72º nian, hosi ita-nia Konstituisaun, ha’u hakarak aborda, hanesan revizaun ida kona-ba ha’u-nia mandatu prezidensiál, kestaun dezenvolvimentu sustentável FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).
Kestaun ida ne’ebé levanta beibeik mak nesesidade atu fó nafatin prioridade absoluta ba “kualidade”, no la’ós proporsaun “kuantitativu” hosi Forsa defeza no seguransa nian.
Hato’o pergunta ida-ne’e bazeia ba esperiénsia pesoál, profisionál no internasionál ne’ebé naruk, ho observasaun kuidadu liu tinan 50 kona-ba evolusaun defeza no seguransa iha parte oioin mundu nian. Esperiénsia ne’e inklui la’ós de’it kna’ar nu’udar Xefe Estadu ka eis- Governante, maibé mós iha kna’ar nu’udar Líder Painél Independente Nível Altu ba Operasaun Pás ONU nian husi tinan 2013 to’o 2016.
Iha tinan 2013, Sekretáriu-Jerál ONU nian iha tempu ne’ebá, Ban Ki-Moon, fó sai kona-ba formasaun painél ida-ne’e no konvida ha’u atu prezide, ho objetivu atu avalia no prodús relatóriu ida ho rekomendasaun ba Konsellu Seguransa kona-ba operasaun dame ONU nian, ho objetivu atu halo sira sai efetivu liu no responde ba dezafiu kontemporáneu sira.
Ho objetivu hanesan atu promove kualidade, efikásia no efisiénsia hosi misaun no servisu sira ne’ebé F-FDTL no PNTL fó, ha’u hamosu pergunta: tipu forsa armada no seguransa saida mak ita hakarak ba ita-nia rain? Forsa muskulár sira, ho estrutura ne’ebé maka’as no númeru pesoál ne’ebé maka’as, kalkula ho proporsaun sertu entre númeru militar ka ajente sira no ita-nia populasaun?
Ka tenke hanoin kona-ba forsa ida ne’ebé ki’ik, sustentável, proporsionál ba PIB nasionál, no foka ba forsa ida ne’ebé preparadu ho di’ak, hodi investe maka’as iha kualifikasaun, kapasitasaun no formasaun kontínua no permanente ba rekursu umanu sira, hodi promove exelénsia iha rezultadu sira no jestaun efikás no efisiente ba rekursu sira ne’ebé disponivel?
Prefere no defende opsaun daruak, kombina ho orsamentu ida ne’ebé, foka ba rekursu umanu nu’udar fundasaun atu hetan rezultadu di’ak, foka mós ba remunerasaun no insentivu ne’ebé justu ba membru respetivu karreira militár no polísia nian.
Kompromisu ida ba kualidade misaun sira, objetivu no servisu sira, ho saláriu sira ne’ebé apropriadu ba risku hosi respetiva profisaun no kapasidade atu evita tentativa sira korrupsaun nian iha sira-ne’ebé ita fó fiar ba ita-nia defeza, seguransa, pás no armonia públika.
Akonsella atu labele adota “jigantismu” ho pesoál rihun ba rihun iha nivel hotu-hotu administrasaun públika nian, ha’u kontinua promove defeza ida ne’ebé labele hamenus hodi favorese forsa ki’ik ida hosi feto no mane, militár no polísia, maibé organizadu tebes, treinadu no selu, hetan apoiu hosi retaguarda forte ba planeamentu estratéjiku, manutensaun no lojístika, ekipadu ho teknolojia sivíl no militár moderna, hodi antesipa evolusaun ameasa interna no esterna no kumpre ninia misaun nobre.
Maibé ha’u-nia avaliasaun labele husik atu aborda kestaun ida ne’ebé ha’u konsidera hanesan importánsia fundamentál, tuir kompromisu sira ne’ebé ha’u halo publikamente ba ita-nia rain, liuliu emfavor grupu sira ne’ebé presiza liu, vulneravel, la hetan protesaun no eskluidu iha ita-nia sosiedade.
Timor-Leste tenke iha kompromisu forte ba kombate má-nutrisaun
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten kompromisu sira ba kombate má-nutrisaun, simu ho laran tomak, koloka bebé sira, labarik sira, feto isin-rua sira no inan sira hanesan prioridade ida, tanba ha’u fiar katak sira mak reprezenta ita-nia nasaun nia rekursu ne’ebé sagradu liu – tantu pasadu no prezente no, krusialmente, ba futuru. Rekursu supremu Nasaun Timorense ida ne’e ita hotu tenke haburas, proteje no hadomi tebes – oan sira, fen ho la’en no membru família sira.
Ho preokupasaun boot nota nivel aas má-nutrisaun inan no oan nian no problema persistente kona-ba stunting, ne’ebé afeta ita-nia oan sira-nia kreximentu. Klaru katak problema sira-neʼe tau ita-nia futuru iha risku.
“Ita presiza urjentemente aproximasaun ida ne’ebé integradu no efetivu atu kombate má-nutrisaun, hodi garante katak labarik Timor-oan hotu-hotu iha oportunidade atu sai boot ho saudavel no forte. Ita tenke lori atu konsagra knaar sentrál Feto no Inan sira-nian, hodi rekoñese sira nu’udar ruin-kotuk ba ita-nia família no ba sosiedade. Ita tenke valoriza sakrifísiu ne’ebé feto sira halo iha sira nia moris tomak, liuliu sofrimentu ne’ebé liga ba maternidade, ne’ebé persiste iha tempu dame no funu. Feto no bebé sira ne’ebé kontente, forte no saudavel maka indispensavel ba ita-nia sobrevivénsia koletiva.” Hateten Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.
Timor-Leste tenke investe ho matenek iha instrumentu no mekanizmu sira ne’ebé konsidera esensiál ba fortalesimentu sustentável família sira-nian.
Refere, liuliu, ba agrikultura família nian, ne’ebé buras iha kintál no jardín sira iha ita nia uma sira iha nasaun tomak. Setór ida-ne’e forma baze ba ita-nia seguransa ai-han koletiva no bele sai hanesan fundasaun ba Timor-Leste ida ne’ebé auto-sufisiente iha produsaun ai-han no reziliente liu ba krize esterna no eventu mudansa klimátika ne’ebé estremu.
Aposta iha família no área rurál Timor-Leste ida-ne’e, tuir ha’u-nia hanoin, investe ho matenek iha mos inisiativa privada ne’ebé vibrante no ativu.
Tanba ne’e, defende atensaun barak liu ba nasaun loloos, hodi foka ba esplorasaun bee-matan foun sira, kriasaun rezerva estratéjika sira liuhosi tanke no barrajen sira, no distribuisaun komunitária no irrigasaun natar sira ho rekursu folin-boot ida-ne’e.
Bee, esensiál ba moris, saúde, no prátika ijiene nian ne’ebé asosiadu ho konsumu bee hemu nian.
Investe iha nasaun reál mós ezije prosimidade boot liu entre servisu sira no populasaun benefisiáriu sira.
Timor-Leste presiza edukasaun bázika, seguransa sosiál no servisu saúde nian, ho énfaze ba nesesidade klínika rurál sira ne’ebé ekipadu ho adekuadu no rekursu umanu kualifikadu ba saúde komunitária preventiva.
Rede ida ne’e tenke mobiliza esforsu sira a-favór ba edukasaun saúde nutrisionál, kombate dependénsia ai-han importadu no promove konxiensializasaun entre labarik no família sira kona-ba vantajen husi produtu lokál sira, hanesan proteína, ai-fuan no leguminosa sira, ne’ebé 100% orgániku no livre husi pestisida.
Esforsu ida-ne’e tenke integra iha área rurál sira, munisípiu sira no rejiaun sira país nian, hodi kombina koñesimentu sientífiku kona-ba prátika médika no nutrisionál di’ak sira ho estilu moris saudavel, ne’ebé promove sidadania útil no produtiva, porezemplu, liuhosi desportu.
Fronteira terrestre tenke sai área ida ba dezenvolvimentu ekonómiku espesiál
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nos hateten Tinan ruanulu-resin-rua hafoin restaurasaun independénsia, ha’u kontinua defende Timor-Leste ida ne’ebé nakloke no akollidu ba nasaun hotu-hotu. Ida ne’e hanesan konviksaun ida ne’ebé ha’u sempre mantein, hodi defende abertura ba ita-nia espasu aéreu ba empreza hotu-hotu ne’ebé hakarak uza ita-nia aeroportu sira hanesan plataforma ida ba voos rejionál no interkontinentál sira.
Abertura ida-ne’e habelar mós ba ita-nia portu tasi sira, ho objetivu atu transforma Portu Baía Tíbar nian ba alternativa ida ba prosesamentu kontentór sira, produtu no sasán sira.
Timor-Leste nia abertura tenke abranje mos fronteira terrestre, iha-ne’ebé ita-nia populasaun lokál sira fahe tradisaun kulturál, família no relijioza.
“Ha’u defende katak fronteira terrestre tenke sai área ida ba dezenvolvimentu ekonómiku espesiál, ne’ebé bele materializa espíritu komunidade nian ne’ebé ita hakarak harii ho ita-nia nasaun viziñu no ho nasaun membru sira seluk hosi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN).” Hateten Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.
Abertura hanesan ne’e tenke reflete iha mobilidade ema no servisu sira nian, hodi projeta ita-nia pasu sira ba adezaun tomak iha Komunidade no Merkadu Komún ASEAN nian, hasa’e esportasaun ita-nia rekursu umanu no servisu sira, iha tempu hanesan ne’ebé ita hetan benefísiu hosi importasaun rekursu sira-nian no servisu tékniku no sientífiku sira ne’ebé espesializadu tebes, ne’ebé kontribui maka’as ba ita-nia kreximentu no dezenvolvimentu ekonómiku.
Abertura ba mobilidade tenke tuir ezemplu internasionál sira ne’ebé di’ak liu, hasa’e ita-nia ambisaun nasionál no kria kondisaun atu atrai investidór sira no parseria sira ne’ebé bele tau Timor-Leste iha mapa servisu teknolójiku no finanseiru sira. Ha’u ko’alia kona-ba ezemplu sira husi Dubai no Singapura, ne’ebé promove polítika “fronteira nakloke”, enkoraja movimentu ema, turista, emprezáriu no ema negósiu na’in sira, hodi fó vistu bainhira to’o, ba tránzitu ka turizmu ba tempu badak.
Nasaun sira-ne’e hatene oinsá atu kria kondisaun sira ne’ebé avansadu iha teknolojia hodi garante seguransa fronteira nian no regularidade hosi fluxu migratóriu sira, uza mekanizmu dijitál sira no hasai progresivamente burokrasia sira ne’ebé bazeia ba formatu surat-tahan. Mekanizmu sira hanesan formuláriu eletróniku sira, vistu eletróniku sira no lisensa rezidénsia nian, pagamentu eletróniku sira no kontrolu sira seguransa nian ne’ebé hala’o uza teknolojia foun sira, ne’ebé maka sai prezente no inovadora ba beibeik.
“Ha’u defende kriasaun fronteira dijitál sira, kombina ho dokumentu dijitál sira, hanesan pasaporte eletróniku timoroan nian, ne’ebé koloka ona ita entre dokumentu sira viajen nian ne’ebé seguru liu iha mundu no permite ita atu goza vistu sira bainhira to’o ka izensaun vistu sira iha nasaun ualu nulu resin.” Tenik Ramos-Horta.
Nune’e, ho laran-susar balun ha’u haree katak “abertura Timor-Leste ba Mundu” ida-ne’e, ne’ebé ha’u sempre defende, la’ós ideia ida ne’ebé ema hotu fahe, liuliu autoridade balu ho responsabilidade administrativa, seguransa ka governativa ne’ebé aas.
Envezde servisu sira la’o hamutuk ba diresaun Governu Eletróniku, desmaterializa formuláriu no prosesu sira iha surat-tahan, hasai prosedimentu burokrátiku sira no promove métodu eletróniku sira ne’ebé artikula loloos ho sistema seguransa sofistikadu sira, ha’u nota katak servisu balu, liuliu iha fronteira sira, insiste atu fó priviléjiu ba surat-tahan duké dijitál, prefere liu kolokasaun adidu sira iha embaixada sira hodi kaer sertifikadu sira, kartaun identidade sira, pasaporte sira ka vistu sira, envezde adota solusaun teknolójiku modernu sira.
Timor-Leste tenke tuir ezemplu di’ak liu hosi ita-nia parseiru internasionál sira, hanesan Singapura, Austrália no Indonézia, iha ne’ebé fronteira eletróniku sira, intelijente no desmaterializadu husi surat-tahan sai ona realidade ida. Ezemplu sira mós mai hosi indústria aérea nian, ne’ebé iha tinan barak liubá halakon nesesidade ba billete imprimidu sira, la kompromete seguransa hosi ema sira no sasán sira iha espasu aéreu.
Regula husi Organizasaun Internasionál ba Aviasaun Sivíl (OACI), sistema hirak ne’e permite uza pasaporte eletróniku Timor-Leste nian, ajuda ita kombate rede tráfiku umanu, kontrabandu umanu no krime transnasionál sira, hanesan terorizmu, liuhosi informasaun no intelijénsia ne’ebé sofistikadu no kooperativu ba beibeik, hanesan Interpol no sistema kooperasaun polísia internasionál sira selaéreull
Sistema sira ne’ebé kontinua halo transporte aéreu sai meiu transporte ne’ebé seguru liu, hodi permite kontrolu seguransa nian hahú hosi momentu rezerva billete (1ª. Fronteira), kleur antes to’o iha aeroportu partida nian, tránzitu (2ª. Fronteira) ka destinu finál (3ª. Fronteira).
Tanba ne’e, ha’u sei kontinua vijilante no kombativu hasoru inisiativa ruma ne’ebé buka, injustifikadamente, atu izola Timor-Leste hosi mundu, hodi kria obstákulu materiál sira ne’ebé ultrapasa tiha ona iha maioria país sira, ho alegadu justifikasaun “hametin ita-nia fronteira sira no ita-nia seguransa” . Obstákulu sira-ne’e, tuir ha’u-nia hanoin, reprezenta kontratempu ezistensiál ida, ne’ebé, hodi ignora lisaun sira husi ita-nia istória resente, buka atu difikulta movimentu ema no sasán sira-nian, iha kontradisaun ho ita-nia diskursu públiku sira no kompromisu internasionál sira.
Ha’u refere ba exsesu hosi burokrasia sira iha surat-tahan, hanesan kartaun imigrasaun ka alfándega nian, multiplikasaun abuziva, politizada hosi adidu sira iha embaixada envezde servisu sira internet nian ne’ebé asesivel liu, no atrazu sira iha prosesamentu pedidu sira, lahó prazu limite, lahó responsabilidade ka konsiderasaun ba objetivu sira.
Burokrasia ne’ebé liu ne’e perpétua prosedimentu sira no konvida prátika korrupsaun, ne’ebé, atu bele ultrapasa, presiza hasai barreira sira ne’ebé kria hosi ita-nia prátika administrativa rasik. Problema ida-ne’e sai jeneralizadu iha sosiedade no afeta parte boot ida hosi ita-nia administrasaun públika.
Maibé, esensiál atu kombina velosidade, efikásia no efisiénsia ho kritériu kualidade, exelénsia no responsabilidade. Ida-ne’e sei permite ita atu halo avaliasaun imparsiál ida kona-ba impaktu sira hosi gastu hodi hadi’a kondisaun moris sidadaun sira-nian, família sira, empreza sira no organizasaun sosiedade sivíl sira-nian.
Esensiál atu halo balansu ba ita-nia evolusaun koletiva, hodi hamosu pergunta sira ne’ebé moralmente importante:
Ita hadi’a ona taxa pobreza nian?, Ita hamenus ona má-nutrisaun no stunting?, Ita hadi’a kondisaun moris, liuliu ba sira ne’ebé vulneravel liu?, Ita kria oportunidade barak liután atu dezenvolve foin-sa’e sira-nia potensiál?, Ita oferese oportunidade inkluzaun barak liután ba ema ho defisiénsia sira?, Ita avansa ona iha empoderamentu ekonómiku no polítiku feto nian? Lista bele sai naruk liu se ita hakarak.
Nu’udar Prezidente Repúblika, buka atu mobiliza rekursu sira hodi favorese kauza sira-ne’e. Durante diskursu ne’e, fó sai hela vídeo ida ne’ebé hatudu servisu umanitáriu no sosiál ne’ebé promove individualmente ka institusionalmente hosi Prezidénsia Repúblika, hodi apoia objetivu boot sira ne’ebé motiva ita.
Programa Prezidensiál sira, balun ho rekursu públiku no seluk ho apoiu husi maluk sira, ne’ebé hatudu atividade sosiál ne’ebé ita bele no tenke dezenvolve atu mitiga difikuldade sira no kria kondisaun ba melloramentu iha índise no indikadór sira ita-nia Dezenvolvimentu Umanu nian.
Jornalista: Vito Salvadór